Saznaj više

Prvih 100 godina Uz dobre ideje od 1914.

Od samog osnutka 1914. godine, Zagrebačka banka aktivno ulaže u projekte od opće važnosti za razvoj društva. Bilo da je riječ o gospodarstvu ili kulturi, Zagrebačka banka već 100 godina prepoznaje dobre ideje koje ostaju za budućnost.

Započelo je poslovanje Gradske štedionice u Zagrebu.

Ostvarena je prva investicija Gradske štedionice - zajam za
izgradnju mrtvačnice na Mirogoju.

Zagrebački
električni
tramvaj

Gradska štedionica otkupila je gotovo sve dionice Zagrebačkog električnog tramvaja, koji je postao zasebno poduzeće u vlasništvu Gradske štedionice.

Razvoj infrastrukture

Punom parom popravljale su se stare i gradile nove tramvajske pruge. Zagreb je tako dobio jednu od najrazvijenijih europskih mreža javnog prometnog sustava čije su cijene karata bile među najjeftinijima u Europi.

Domaće inovacije

Prva domaća tramvajska kola izgrađena su 1922. prema nacrtima inženjera Adolfa Košaka i Dragutina Mandla. Nekoliko godina kasnije je osmišljen novi način ugradnje tračnica koji je bio i patentiran.

Prate se potrebe grada

1935. je na Trešnjevci izgrađena remiza, tada jedna od najvećih građevina u Zagrebu. ZET je kontinuirano pratio razvoj glavnoga grada i potrebe njegovih stanovnika.

Jeste li znali?
2x više putnika

1918. prevezeno je 20 milijuna putnika,
a 20 godina kasnije ta brojka porasla je na
čak 45,5 milijuna.

Žuta boja

Tramvajska kola u početku su bila žute
boje, a 1923. tramvaji su dobili prepoznatljivu boju grada Zagreba – plavu.

51 prema 116

Od 1916. do 1935. izgrađeno je 51 km
tramvajskih pruga. Danas tramvajsku mrežu
čini 116 km pruga.

Gradska štedionica financirala je gradnju tržnice Dolac.

Osnovan je Fond zagrebačke gradske općine
za izgradnju malih kuća.

Gradska štedionica preuzela je zagrebačku uspinjaču te je parna vuča zamijenjena električnom.

Gradska štedionica pokrenula je akciju kućne štednje uvevši štedne kasice.

Otvorena je Zalagaonica Gradske štedionice kako bi siromašniji građani povoljnije dobili kratkoročne zajmove na temelju pokrića.

U potpunosti je završena zgrada Gradske štedionice, a u sklopu zgrade su i Gradska kavana i Gradski podrum.

Cjelokupno bankarsko poslovanje prenijelo se na Narodnu banku Jugoslavije te je
Gradska štedionica prestala poslovati kao samostalna novčarska institucija.

Gradska štedionica postala je samostalna bankarska ustanova.

Štedni ulozi dosegli su svotu od milijarde dinara.

Gradska štedionica sudjelovala je u preseljenju Zagrebačkog
velesajma iz Savske na sadašnju lokaciju u Novom Zagrebu.

Zračna
luka
Zagreb

Započeo je projekt izgradnje nove zagrebačke zračne luke na lokaciji Pleso u čemu je veliku ulogu imala i Gradska štedionica. Tri godine kasnije zračna luka otvorena je na sadašnjoj lokaciji.

Prvi zagrebački aerodrom

Prvo zagrebačko zračno uzletište nalazilo se na Črnomercu. Tamo je inženjer Slavoljub Penkala, izumitelj i graditelj prvog hrvatskog aviona, testirao svoje prototipove.

Lokacija u Lučkom

Od 1947. do 1959. odredište za domaće i međunarodne letove bila je Zračna luka Lučko.

Novi aerodrom

2013. Zagrebačka banka potpisala je ugovor o financiranju s Međunarodnom zračnom lukom Zagreb te je otvoreno gradilište za izgradnju novog aerodroma.

Jeste li znali?
Lindbergh u Zagrebu

Nakon svog uspješnog leta preko Atlantika, Charles Lindbergh je 1927. sletio u Zagreb na Zračnu luku Borongaj.

Pleso u II. svjetskom ratu

Tijekom Drugog svjetskog rata njemačka vojska sagradila je betonsku uzletno-sletnu stazu na Plesu koji je postao glavni aerodrom za njemačke vojne zrakoplove s djelovanjem na području Balkana.

Gradska štedionica postala je filijala u sklopu Komunalne banke Zagreb.

Nakon velike poplave, Gradska štedionica pomagala je građanima
odobravajući povoljne kredite za sanaciju štete.

Komunalna banka preimenovana je u
Kreditnu banku Zagreb.

Uvedena je devizna štednja.

Osnovana je štedionica za mlade “Pčelica”.

Koncertna
dvorana
Vatroslava
Lisinskog

1957. Skupština grada Zagreba na čelu s gradonačelnikom Većeslavom Holjevcem donijela je odluku o gradnji koncertne dvorane. Izgradnja dvorane započela je 1961., a u tom projektu sudjelovala je i Gradska štedionica.

Službeno otvorenje

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog službeno je otvorena 1973. godine.

Ime dvorane

Dvorana je nazvana prema Vatroslavu Lisinskom, skladatelju prve hrvatske opere Ljubav i zloba.

Suradnja s bankom

Kao dio UniCredit grupacije, Zagrebačka banka ugostila je u Lisinskom glasoviti harmonijski orkestar milanske Scale čak tri puta.

Jeste li znali?
Tko je Ignatius Fuchs?

U doba ilirskog narodnog preporoda Ignatius Fuchs promijenio je svoje obiteljsko ime u – Vatroslav Lisinski.

Broj sjedećih mjesta

Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog u svom sastavu ima Veliku dvoranu (1848 mjesta), Malu dvoranu (305 mjesta), četiri salona za sastanke, veliko funkcionalno predvorje i tri snack bara.

Kreditna banka Zagreb i Jugobanka – Osnovna banka Zagreb udružile su se u instituciju pod jedinstvenim imenom Zagrebačka banka koja je 1.1.1978. započela s radom.

Odobren je prvi komercijalni stambeni kredit.

Zagrebačka banka bila je prva banka u Jugoslaviji koja je izdavala čekove.

Instaliran je prvi bankomat Zagrebačke banke.

Prva banka u Hrvatskoj koja je postala
dioničko društvo.

Uveden je telebanking – PC bankarstvo.

Uveden je Zabafon, usluga telefonskog bankarstva koja omogućuje financijsko poslovanje na osnovi telefonskog poziva.

Prva hrvatska banka koja je uvrštena
na Zagrebačku burzu.

Prva hrvatska banka koja je uvela kartično
poslovanje Eurocard i MasterCard karticama.

Ugledni financijski časopisi Euromoney, Global Finance, Central European i Business central
Europe proglasili su Zagrebačku banku najboljom domaćom bankom u Hrvatskoj.

Prva hrvatska banka koju su ocijenile tri inozemne rating agencije.

Istarski
ipsilon

1997. Zagrebačka banka sudjelovala je u
financiranju početka gradnje faze 1A.

Otvorenje prve dionice

Prva dionica ipsilona Lupoglav – Matulji puštena je u promet još 1981.

Zašto «ipsilon»?

Istarski ipsilon dobio je naziv prema svom karakterističnom obliku kojeg stvara položaj autocesta A8 i A9.

Jeste li znali?
Učka na 3. mjestu

Sa svojih 5.062 m Tunel Učka treći je po dužini tunel u Hrvatskoj. Od njega su duži Mala Kapela (5.670 m) te Sveti Rok (5.761 m).

141 km

Ukupna je duljina dionica A8 i A9. Dionica A8 proteže se u smjeru zapad - istok od čvora Kanfanar do čvora Matulji u ukupnoj duljini od 64.210 metara, a dionica A9 proteže se u smjeru sjever - jug od čvora Umag do čvora Pula u ukupnoj duljini od 76.790 metara.

Osnovano je društvo ZB Invest za upravljanje
investicijskim fondovima Zagrebačke banke.

Zagrebačkoj banci pripojena je Pomorska banka.

Uvedena je E-zaba usluga za poslovne subjekte.

Zagrebačka banka postala je članica
Grupe UniCredito Italiano.

Uvedena je E-zaba usluga za građane.

Zagrebačkoj banci pripojena je Varaždinska banka.

Zagrebačka banka financirala je izgradnju
vjetroelektrane Trtar-Krtolin kod Šibenika.

Uvedena je m-zaba usluga.

Projekt
Petrova
trudionica Obnova Odjela za patologiju trudnoće 2 Petrove bolnice

U Hrvatskoj je 2007. godine pokrenuta humanitarna akcija s ciljem prikupljanja 3,5 milijuna kuna za obnovu Odjela za patologiju trudnoće 2 Petrove bolnice u Zagrebu na kojem se godišnje skrbi više od 1.000 žena iz cijele Hrvatske. Projekt obnove je uspješno finaliziran 2009. godine.

Referentni centar za Hrvatsku

Klinika za ženske bolesti i porode najveća je i najstarija ustanova takve djelatnosti u Hrvatskoj te je vodeći zdravstveni, stručni, znanstveni i edukacijski centar u zemlji, s velikim odjekom i u inozemstvu.

Obnovljeni odjel

22.12.2009. svečano je otvoren obnovljeni Odjel za patologiju trudnoće 2.

Jeste li znali?
7 mjeseci

Neke od žena na Odjelu provedu i do 7 mjeseci pa je važno da im se osiguraju odlični uvjeti za vrijeme takvog dugotrajnog boravka.

8 000 trudnoća

U Hrvatskoj se svake godine dijagnosticira više od 8 000 trudnoća koje se svrstavaju u visokorizičnu skupinu i ugrožavaju život majke i djeteta.

Zagrebačka banka sudjelovala je u
financiranju novog krila KBC Rebro.

Povodom 40. Dana planeta Zemlje predstavljeni su prvi Zeleni krediti na hrvatskom tržištu.

Vjetro-
elektrana Pometeno
brdo

Zagrebačka banka počela je s ulaganjem u projekt izgradnje vjetroelektrane smještene kraj Dugopolja u splitskom zaleđu.

Domaća proizvodnja

Vjetroelektrana Pometeno brdo prva je gotovo potpuno domaća vjetroelektrana. U njoj su korišteni vjetroagregati koje je Končar proizveo i dizajnirao u Hrvatskoj.

16 vjetroagregata

Od 1.1.2013. vjetroelektrana radi svojim punim kapacitetom s ukupno 16 instaliranih vjetroagregata snage 17,5 MW.

Zeleno poslovanje

Zaštita okoliša i poslovanje u skladu s načelima održivog razvoja već su godinama sastavni dio strategije poslovanja Zagrebačke banke.

Jeste li znali?
Vjetar = sunce

Jeste li znali da je energija vjetra zapravo oblik sunčeve energije? Neravnomjernim zagrijavanjem dijelova Zemlje dolazi do različitih tlakova zraka, a vjetar nastaje zbog težnje da se izjednače tako nastali tlakovi.

18%

Vjetroelektrane svrstavamo u tehnologije obnovljivih izvora energije. Procijenjuje se da se iz obnovljivih izvora energije dobiva 18% ukupne svjetske energije.

Pokrenut je MultiPlusCard – koalicijski program nagrađivanja Zagrebačke banke i partnera.

Raspisan je prvi javni natječaj među tvrtkama za potporu poduzetništvu "Moj Zaba Start“.