ENG
U većini država regije Srednje i istočne Europe vjerojatan je nastavak rasta zdravim tempom u 2019., istaknuto je u okviru Godišnjeg sastanka Odbora guvernera Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) koji se održava u Sarajevu.
U 2019. i 2020. očekuje se cikličko usporavanje globalnog rasta, što je ponajviše posljedica očekivane tehničke recesije u SAD-u, gdje će trenutačno razdoblje rasta vjerojatno potrajati najduže u povijesti. Usporavanje globalne trgovine već se materijaliziralo, pri čemu se ovog ljeta očekuje kratkoročni oporavak zahvaljujući vjerojatnom skoku njemačke proizvodnje, potencijalnom trgovačkom sporazumu SAD-a i Kine te povoljnjim globalnim financijskim uvjetima nakon što se američka središnja banka FED i europska središnja banka ECB ponovno okrenu umjerenijoj monetarnoj politici. Kasnije u 2019. te u 2020. na globalno usporavanje utjecat će ponajprije kraj ciklusa rasta u SAD-u. U eurozoni se u 2019. i 2020. očekuje usporavanje ekonomskog rasta na 1,0 posto.
Poput ostatka svijeta, Srednja i istočna Europa također će biti pod utjecajem globalnog usporavanja. Međutim, ta regija mogla bi biti bolje pozicionirana za suočavanje s vanjskim nepovoljnim kretanjima od drugih rastućih tržišta zahvaljujući snazi domaće potražnje, povoljnoj monetarnoj politici i manjem oslanjanju na kratkoročno nestabilno vanjsko financiranje. Očekuje se da će ekonomsko okruženje u 2019. ostati povoljno. Nakon dostizanja vrhunca u 2018., očekuje se da će BDP država Srednje i istočne Europe koje su članice EU-a nastaviti rast iznad očekivanih dugoročnih stopa, pri čemu će Poljska, Mađarska, Bugarska, Slovačka, Srbija i Slovenija ostvariti rast veći od 3,2 posto na godišnjoj razini. U Rusiji se očekuje stopa rasta blizu 1 posto, dok Turska prolazi svoju prvu recesiju od globalne financijske krize, ali mogla bi se vratiti rastu u 2020. godini.
Korporativni klijenti i mala i srednja poduzeća: Potvrda potencijala rasta
UniCredit će u 2019. iskoristiti očekivani rast BDP-a u Srednjoj i istočnoj Europi, pri čemu će se regija okoristiti prednostima otvorene ekonomije, a izravna strana ulaganja i EU fondovi odigrat će važnu ulogu za gospodarstvo i osigurati potencijal rasta za korporativni sektor te mala i srednja poduzeća.
Korporativni sektor u Srednjoj i istočnoj Europi i dalje je konzervativan kad je riječ o financiranju i najvećim dijelom je fokusiran na tradicionalne zajmove banaka. Još uvijek postoji prostor za rast u području financiranja zaduživanjem i poduzetničkim kapitalom, iako on u velikoj mjeri ovisi o specifičnim čimbenicima u svakoj državi. U području spajanja i akvizicija 2018. godine realizirana je najveća vrijednost poslova u proteklih pet godina, iako je ta vrijednost bila dobrano ispod povijesnih maksimuma.
U 2018. godini ostvarene su 222 transakcije (u usporedbi s 254 u 2017.). Najaktivniji je bio potrošački sektor s 48 transakcija, a nakon njega slijedi sektor telekomunikacija, medija i tehnologije te grupa financijskih institucija. UniCredit je u 2018. godini sudjelovao u 20 transakcija u regiji Srednje i istočne Europe - više od bilo koje druge investicijske banke. To UniCredit čini vodećom bankom na rang ljestvici spajanja i akvizicija po broju transakcija petu godinu zaredom.
UniCredit nudi potpun asortiman bankarskih proizvoda i usluga za korporativne klijente i mala i srednja poduzeća i fokusiran je na daljnje unaprjeđenje svoje ponude kako bi predvidio i ispunio potrebe klijenata. Sektor malih i srednjih poduzeća u Srednjoj i istočnoj Europi zapošljava 11,4 milijuna ljudi u 3,2 milijuna poduzeća te stvara 195 milijuna eura ekonomske dodane vrijednosti. Na njega u velikoj mjeri utječu trendovi koje nameće okruženje koje se ubrzano mijenja, a koji stvaraju nove potrebe na koje banke moraju odgovoriti - regulatorni utjecaji, tržišta kapitala i digitalizacija.
Među ostalim inicijativama, UniCredit u sektoru malih i srednjih poduzeća pruža podršku kroz posebni UniCredit CEE Lounge - ekskluzivno partnerstvo s inicijativom ELITE Grupe Londonske burze, pomažući sudionicima u boljem razumijevanju različitih dostupnih opcija financiranja te u pripremanju za interakcije s investitorima koje bi mogle biti potrebne za podršku njihovom budućem rastu. U UniCredit CEE Lounge do danas je primljeno preko 60 poduzeća iz 11 država iz cijele UniCreditove mreže u Srednjoj i istočnoj Europi. UniCredit također nastavlja omogućivati pristup prilikama za financiranje iz EU fondova koji u Srednjoj i istočnoj Europi igraju vrlo važnu ulogu (oko 90 milijardi eura od 2014. do 2017., što iznosi 18 % proračuna EU-a).
Andrea Diamanti, direktor odjela korporativnog i investicijskog bankarstva te privatnog bankarstva za Srednju i istočnu Europu u UniCreditu istaknuo je: “Kao najveći zajmodavac u regiji i snažan partner našim klijentima te zajednicama u kojima poslujemo, težimo podupiranju njihova razvoja i rasta. Naša snaga leži u našem dubinskom poznavanju lokalnih tržišta, našoj snažnoj međunarodnoj mreži i našim kontinuiranim ulaganjima u digitalizaciju kako bismo predvidjeli i ispunili potrebe naših klijenata.”
Poslovanje s građanstvom: Rast pokreću ljudski i digitalni kapital
Ljudski kapital, digitalna spremnost i tehnološki otisak značajke su koje područje Srednje i istočne Europe čine idealnim tlom za digitalizaciju, rast i razvoj.
Srednja i istočna Europa te tržišta Zapadne Europe imaju slične populacije od oko 150 milijuna građana među kojima dolazi do konvergencije koja prihode i nominalni BDP podiže na razine prosjeka EU-a. Međutim, na tržištima Srednje i istočne Europe postoji prostor za rast u poslovanju s građanstvom zahvaljujući:
- nižim bankarskim troškovima banaka u Srednjoj i istočnoj Europi koje uslužuju slične populacije uz niže operativne troškove i veću učinkovitost zaposlenika, poslovnica i bankomata
- manjoj penetraciji u pogledu volumena/ BDP veličine tržišta kredita građanstvu (oko 9 posto u usporedbi s oko 14 posto)
- bržoj digitalizaciji koja je posljedica manjeg tehnološkog naslijeđa, a za posljedicu ima veću brzinu pokrivanja širokopojasnim internetom i brži rast penetracije interneta (76,3 posto)
Ivan Vlaho, direktor odjela poslovanja s građanstvom u Srednjoj i istočnoj Europi u UniCreditu, komentirao je: “UniCredit posluje s više od 15 posto populacije u regiji Srednje i istočne Europe te ima jednu od najvećih mreža u regiji i pravi višekanalni pristup. Koristimo analizu podataka kako bismo što bolje upoznali naše klijente i pružili im najbolje korisničko iskustvo na svakome kanalu, zahvaljujući našem dijeljenju najboljih praksi i centrima stručnosti. Istovremeno, pojednostavljujemo naše poslovne procese. Ta predanost daje pozitivne rezultate. Naša baze klijenata raste, a broj korisnika mobilnog bankarstva povećao se sa 13 posto u 2015. na današnjih 40 posto".