Zvoni vam mobitel. Na zaslonu se pojavljuje broj vaše banke. Osoba s druge strane predstavlja se kao zaposlenik banke, zvuči uvjerljivo i upozorava vas da je upravo pokušana ili čak izvršena sumnjiva transakcija na vašem računu.
Govori smireno, profesionalno i ostavlja dojam da vam želi pomoći. U tom trenutku javlja se zabrinutost i prirodna želja da što prije učinite sve kako biste zaštitili svoj novac.
Biste li posumnjali da je riječ o prijevari?
Većina ljudi ne bi. Upravo zato ova vrsta prijevare bilježi sve veći broj žrtava. Razvoj tehnologije omogućio je prevarantima korištenje sve sofisticiranijih metoda kojima stvaraju dojam da razgovarate s legitimnom institucijom. Jedna od najopasnijih među njima je tzv. spoofing – lažno prikazivanje telefonskog broja pri kojem se na vašem uređaju pojavljuje broj koji izgleda kao službeni broj banke.
Nekada smo sumnjive pozive mogli prepoznati gotovo odmah, no danas tehnologija omogućava prevarantima da na zaslonu vašeg mobitela prikažu broj koji izgleda potpuno identično službenom broju banke. Uz to, uz pomoć umjetne inteligencije glasovi prevaranata zvuče vrlo uvjerljivo i profesionalno.
Također, kada vidimo poznati broj, automatski vjerujemo više u tvrdnje osobe s druge strane, nego kada je riječ o pozivu s nepoznatog broja. Ako se pritom stvori osjećaj hitnosti, upozorenje na navodnu sigurnosnu prijetnju ili pozivatelj tvrdi da je potrebno odmah reagirati kako bi se spriječila krađa sredstava, oprez često pada u drugi plan.
Na vaš mobitel stiže poziv, a na zaslonu se prikazuje broj koji izgleda kao službeni broj banke. S druge strane je prevarant koji se predstavlja kao zaposlenik banke, često koristeći AI tehnologiju za stvaranje uvjerljivih glasova i od vas traži podatke s kartice ili druge povjerljive informacije pod izlikom dodatnih sigurnosnih provjera ili ažuriranja podataka u sustavu.
Osim lažnih telefonskih poziva, sve su češće i prijevare putem SMS poruka te elektroničke pošte.
Prevaranti pokušavaju navesti primatelje da povjeruju kako je poruka stigla od banke, pri čemu manipuliraju prikazanim telefonskim brojem pošiljatelja ili adresom e-pošte. Takve poruke često sadrže upozorenja o navodnim sigurnosnim problemima, potrebi ažuriranja podataka ili potvrde identiteta te pozivaju na otvaranje poveznice ili unos osjetljivih podataka.
Iako poruka može izgledati vjerodostojno i na prvi pogled djelovati kao službena komunikacija Banke, njezin stvarni cilj je navesti korisnika da otkrije povjerljive podatke ili omogući pristup svojim financijskim sredstvima.
Prije nego što reagirate na poruku, obratite pozornost na nekoliko znakova upozorenja:
Najvažnije je ne reagirati pod utjecajem panike ili osjećaja hitnosti. Zapamtite:
Ako niste sigurni u vjerodostojnost poziva ili poruke, najsigurniji potez je prekinuti komunikaciju i samostalno kontaktirati Banku putem službenih kanala. Na taj ćete način provjeriti postoji li zaista problem na koji vas je pošiljatelj upozorio i izbjeći mogućnost da postanete žrtva prijevare, jer oprez, provjera i zdrava doza sumnje najbolja su zaštita od prijevara.
Kako bi educirala građane o različitim oblicima prijevara, Zagrebačka banka pokrenula je kampanju „ZABAci oko na prijevare“, kojom upozorava na najčešće financijske prijevare i načine zaštite od njih, a sve detalje pronađite na službenoj stranici zaba.hr.