Preskoči na glavni sadržaj

Kad vas nazove „banka“, jeste li sigurni da je s druge strane zaista vaša banka?

Banka nikad ne traži PIN ili token niti traži da instalirate aplikacije na svoj mobilni uređaj ili računalo!
Osoba koristi pametni telefon držeći platnu karticu.

Zvoni vam mobitel. Na zaslonu se pojavljuje broj vaše banke. Osoba s druge strane predstavlja se kao zaposlenik banke, zvuči uvjerljivo i upozorava vas da je upravo pokušana ili čak izvršena sumnjiva transakcija na vašem računu.

Govori smireno, profesionalno i ostavlja dojam da vam želi pomoći. U tom trenutku javlja se zabrinutost i prirodna želja da što prije učinite sve kako biste zaštitili svoj novac.

Biste li posumnjali da je riječ o prijevari?

Većina ljudi ne bi. Upravo zato ova vrsta prijevare bilježi sve veći broj žrtava. Razvoj tehnologije omogućio je prevarantima korištenje sve sofisticiranijih metoda kojima stvaraju dojam da razgovarate s legitimnom institucijom. Jedna od najopasnijih među njima je tzv. spoofing – lažno prikazivanje telefonskog broja pri kojem se na vašem uređaju pojavljuje broj koji izgleda kao službeni broj banke.

Nekada smo sumnjive pozive mogli prepoznati gotovo odmah, no danas tehnologija omogućava prevarantima da na zaslonu vašeg mobitela prikažu broj koji izgleda potpuno identično službenom broju banke. Uz to, uz pomoć umjetne inteligencije glasovi prevaranata zvuče vrlo uvjerljivo i profesionalno.

Također, kada vidimo poznati broj, automatski vjerujemo više u tvrdnje osobe s druge strane, nego kada je riječ o pozivu s nepoznatog broja. Ako se pritom stvori osjećaj hitnosti, upozorenje na navodnu sigurnosnu prijetnju ili pozivatelj tvrdi da je potrebno odmah reagirati kako bi se spriječila krađa sredstava, oprez često pada u drugi plan.

Kako prijevara funkcionira?

Na vaš mobitel stiže poziv, a na zaslonu se prikazuje broj koji izgleda kao službeni broj banke. S druge strane je prevarant koji se predstavlja kao zaposlenik banke, često koristeći AI tehnologiju za stvaranje uvjerljivih glasova i od vas traži podatke s kartice ili druge povjerljive informacije pod izlikom dodatnih sigurnosnih provjera ili ažuriranja podataka u sustavu.

Osim lažnih telefonskih poziva, sve su češće i prijevare putem SMS poruka te elektroničke pošte.

Prevaranti pokušavaju navesti primatelje da povjeruju kako je poruka stigla od banke, pri čemu manipuliraju prikazanim telefonskim brojem pošiljatelja ili adresom e-pošte. Takve poruke često sadrže upozorenja o navodnim sigurnosnim problemima, potrebi ažuriranja podataka ili potvrde identiteta te pozivaju na otvaranje poveznice ili unos osjetljivih podataka.

Iako poruka može izgledati vjerodostojno i na prvi pogled djelovati kao službena komunikacija Banke, njezin stvarni cilj je navesti korisnika da otkrije povjerljive podatke ili omogući pristup svojim financijskim sredstvima.

Kako prepoznati manipuliranu e-poštu?

Prije nego što reagirate na poruku, obratite pozornost na nekoliko znakova upozorenja:

  • Provjerite adresu pošiljatelja, a ne samo prikazano ime. Iza naziva banke može se skrivati potpuno druga adresa e-pošte.
  • Budite oprezni s porukama koje stvaraju osjećaj hitnosti, primjerice upozorenjima da će račun biti blokiran ili da morate odmah potvrditi svoje podatke.
  • Ne otvarajte poveznice i privitke iz sumnjivih poruka. Prije klika provjerite kamo poveznica zaista vodi.
  • Obratite pažnju na gramatičke i pravopisne pogreške, neuobičajene formulacije ili nekvalitetan prijevod.

Kako se zaštititi?

Najvažnije je ne reagirati pod utjecajem panike ili osjećaja hitnosti. Zapamtite:

  • Banka nikada ne traži PIN, lozinke ili jednokratne zaporke.
  • Banka nikada ne traži instalaciju aplikacija radi „zaštite računa“.
  • Banka nikada neće tražiti da telefonski otkrivate podatke s kartice.

Ako niste sigurni u vjerodostojnost poziva ili poruke, najsigurniji potez je prekinuti komunikaciju i samostalno kontaktirati Banku putem službenih kanala. Na taj ćete način provjeriti postoji li zaista problem na koji vas je pošiljatelj upozorio i izbjeći mogućnost da postanete žrtva prijevare, jer oprez, provjera i zdrava doza sumnje najbolja su zaštita od prijevara.

Kako bi educirala građane o različitim oblicima prijevara, Zagrebačka banka pokrenula je kampanju „ZABAci oko na prijevare“, kojom upozorava na najčešće financijske prijevare i načine zaštite od njih, a sve detalje pronađite na službenoj stranici zaba.hr.

Zaštitite sebe i obitelj na vrijeme

Preuzmite edukativni letak