U svojoj Studiji o bankarstvu u regiji SIE 2010., UniCredit potvrdio svoju posvećenost ovoj regiji, koja je motor rasta Grupe. U postkriznom okruženju, poslovni model se preoblikuje u smjeru raznolikih strategija kreditiranja te jača njegov fokus na održivi rast.
Iako je regija Srednje i Istočne Europe (SIE) snažno pogođena krizom, bankarstvo u regiji SIE još je privlačno. Ovo je jedan od ključnih zaključaka posljednje Studije o bankarstvu u regiji SIE, koju je proveo UniCreditov sektor za stratešku analizu za regiju Srednje i Istočne Europe. Priče o jazu u financijskoj penetraciji i ekonomskoj konvergenciji ostaju nepromijenjene u srednjoročnoj i dugoročnoj perspektivi, što pruža temelj za oporavak bankarstva u regiji SIE. Međutim, bankarsko poslovanje, koje je u prošlosti bilo uvelike financirano izvana, mora se preoblikovati. Fokus se postupno pomiče prema dugoročnijem održivom rastu, dok kontrola rizika i učinkovitost ostaju u središtu pažnje. Rizici ostaju, uključujući izazove koji proizlaze s regulatorne strane, zaključuje se u Studiji.
Priče o ekonomskoj konvergenciji i jazu u financijskoj penetraciji još uvijek su primjenjive
Nakon očekivanog prosječnog rasta od 3,6 posto u regiji SIE u 2010., UniCreditovi ekonomisti prognoziraju ubrzanje rasta na nekih 3,8 posto u 2011. Istovremeno, izgled rasta značajno će varirati, uz postupni oporavak Srednje Europe, Turske i Zajednice Nezavisnih Država, dok jugoistočna Europa još uvijek zaostaje.
Kriza nije utjecala na dugoročni potencijal regije SIE vezan uz priču o konvergenciji', rekao je Gianni Franco Papa, čelni čovjek UniCredita za regiju SIE. Regionalni model rasta, koji se temelji na priljevima kapitala, rastuća konkurentnost i sve bolji standardi života ostaju nepromijenjeni. Isto vrijedi za jaz u penetraciji bankarskih usluga. Na primjer, očekuje se da će se penetracija u financiranju hipoteka u odnosu na BDP približiti razini od 8 posto u 2010. Ovo se uspoređuje s omjerom od 40 posto u Eurozoni i ukazuje na to da tržišni potencijal još uvijek postoji. Potencijal za sustizanje također je vidljiv na korporativnoj strani, uz kredite korporativnom sektoru u iznosu od 26 posto BDP-a u regiji SIE (u usporedbi s 52 posto u Eurozoni) i ponudu financijskih usluga korporativnim klijentima koja je još uvijek znatno manje raznolika i duboka od one koja je uobičajena na razvijenijim tržištima.
I priča o konvergenciji i ona o jazu u financijskoj penetraciji pružaju temelj za očekivani porast u bankarskom poslovanju u regiji SIE u srednjem i dugom roku. Bankarstvo regije SIE nastavit će rasti brže nego na razvijenijim tržištima, no potencijalni rast bit će niži u odnosu na razdoblje prije krize, budući da će svi pokretači konvergencije biti manje utjecajni nego u prošlosti.
Rebalansiranje makroekonomskog modela ukazuje na promjenjivi model bankarstva, izjavila je Debora Revoltella, voditeljica strateških analiza za regiju SIE u UniCredit Bank Austria. Predkrizno bankarstvo u regiji SIE temeljilo se na brzom rastu kreditiranja, koje je u velikoj mjeri bilo financirano izvana. Na temelju velike međunarodne likvidnosti i niskog troška rizika zemlje, lokalne banke mogle su podržati rast financiranjem domaćeg kreditiranja putem međunarodnih pritoka kapitala u kontekstu niskih domaćih stopa štednje. I kreditiranje građanstva i ono u devizama naglo je poraslo. Uz viši trošak financiranja i povećan trošak rizika zemlje danas, postoji potreba za snažnijim fokusom na domaće financiranje. Štoviše, strategije kreditiranja mogle bi postati raznolikije i više podržavati dugoročni ekonomski rast u budućnosti, što znači manje potrošačkih kredita, barem u tekućoj fazi oporavka, te više korporativnih kredita, osobito prema proizvodnim sektorima koji su orijentirani na izvoz, rekla je Revoltella. Uz ove okolnosti, korporatno kreditiranje trebalo bi postati motor dugoročne konkurentnosti i rasta u regiji.
Kratkoročni izgledi se popravljaju, no rizici ostaju
Ekonomska kriza prvo se odrazila u problemima s likvidnošću, nakon čega su slijedili mnogi problemi s kvalitetom kredita, popraćeni kreditnim restrikcijama. Uz ekonomski oporavak, u drugoj polovici 2010. dogodila se stabilizacija u dinamici problematične imovine te su se pojavili snažniji znakovi da bi nenaplativi krediti mogli doseći vrhunac između kraja 2010. i početka 2011. Što se tiče bankarske profitabilnosti, 2010. se pokazala jednako izazovnom kao i 2009., budući da su umjereno niži zahtjevi za rezervacije za loše kredite neutralizirani nižom sposobnosti generiranja prihoda, ocijenila je Debora Revoltella. Potpuni oporavak na strani potražnje bit će ključan prije ubrzanja kreditne aktivnosti i bankarskog poslovanja općenito. Ona očekuje jačanje kapaciteta generiranja prihoda banaka u 2011. diljem regije, no napominje da će model oporavka ostati umjeren.
Izazovi u budućnosti
Zajedno s promjenama konkurentskom okruženju u globalnom bankarstvu, teži postkrizni bankarski uvjeti u regiji SIE mogli bi potaknuti daljnje promjene. Dok međunarodni investitori koji su bili aktivni u regiji u posljednjem desetljeću ponovno potvrđuju svoju snažnu posvećenost regiji SIE, potraga za optimalnim pozicioniranjem mogla bi rezultirati aktivnostima spajanja i akvizicija ili zamjenama imovine, dok pridošlice na određenim tržištima te na regionalnoj razini već nagovještavaju svoj interes.
U ovom kontekstu, kada radimo razliku između međunarodnih igrača koji su aktivni u regiji, oslonac na čvrsti temelj financiranja i solidna kapitaliziranost, dobar pristup međunarodnim tržištima i povoljno pozicioniranje postat će sve važniji faktori uspjeha, rekao je Gianni Franco Papa, čelni čovjek UniCredita za Srednju i istočnu Europu. Kako su UniCreditovi ekonomisti već izjavili prošle godine, apetit za rizikom također je ključan te čini razliku između dobitnika i gubitnika. Dostupnost kapitala i financiranja (uključujući namjeru Grupe da doznači više kapitala u regiju SIE), najšira mreža sa snažnim pozicioniranjem na najdinamičnijim tržištima u regiji te kompetencije Grupe temelj su budućeg uspjeha.
Izazovi u budućnosti za bankarsku industriju u regiji uključuju sve veće nacionalne i međunarodne regulatorne pritiske. Kratkoročno, zabrinutosti su vezane uz snažan fokus na regulaciju deviznog poslovanja, kao i za implementaciju prezahtjevnih nameta za banke. U srednjem roku, izazov je implementacija Basela III. Dok je regulacija dobrodošla nakon krize, postoji strah da bi moglo doći do kažnjavanja prekograničnog bankarskog modela, koji je bio temelj ekonomske i financijske konvergencije u regiji SIE, pretjeranim ograničenjima, rekla je Revoltella.