Jesen 2015.: Je li srednja i istočna Europa novo sigurno utočište?

• Ekonomije podregije EU-SIE  uzdigli su počeci oporavka u eurozoni i financijska tržišta zaštićena snažnim vanjskim pozicijama i razboritim politikama
• Za razliku od drugih tržišta u nastajanju, u podregiji EU-SIE valute i cijene imovine tijekom nedavnih poremećaja na tržištu ostale su gotovo nepromijenjene, što je regiju preobrazilo u sigurno utočište za investitore u tržišta u nastajanju
• I dalje prisutna nestabilnost tržišta sa sobom nosi rizike koji se znatno razlikuju od zemlje do zemlje, no globalna makroekonomska prognoza za srednju i istočnu Europu i dalje je povoljna; unatoč svojoj heterogenosti, regija je i dalje u boljem položaju za suočavanje s potencijalnim izazovima od većine tržišta u nastajanju.

UniCreditova publikacija CEE Quarterly 4Q 2015 utvrdila je da se nestabilnost tržišta snažno pojačala u trećem tromjesečju 2015. uslijed nesigurnosti uzrokovanih očekivanjima povećanja kamatnih stopa od strane Feda i sve jačoj zabrinutosti zbog brzog pada kineskog gospodarstva (hard landing).  Takve okolnosti negativno su utjecale na imovinu na tržištima u nastajanju zbog deprecijacije valuta, snažnog rasta cijena obveznica i dionica i slabljenja potencijala za rast. U srednjoj i istočnoj Europi poteškoće u vanjskom okruženju pojačale su sve veće razlike unutar same regije. Na Rusiju i Tursku, dvije najveće ekonomije u regiji, nepovoljno su utjecali najnoviji poremećaji na tržištu, no ostale zemlje velikim dijelom su ih podnijele bez posljedica.

Otpornost regije EU-SIE
U drugom tromjesečju 2015. u zemljama regije EU-SIE nastavljen je dinamičan rast, a kratkoročni pokazatelji ukazuju na to da će se takav impuls nastaviti i u trećem tromjesečju. Očekujemo rast realnog BDP-a na cjelogodišnjoj razini između 2% i 3,5%, što je malo iznad potencijalnog rasta regije. U početku je rast bio posljedica izvoza pogonjenog oporavkom u Europskoj uniji, no sad se pokretač rasta pomaknuo prema domaćoj potražnji. Pad nezaposlenosti, snažniji rast plaća i povijesno niske stope inflacije za posljedicu imaju jačanje potražnje, dok je veće povlačenje sredstava iz EU fondova pojačalo ulaganja. Vanjske pozicije su također jake zahvaljujući i dalje solidnom rastu izvoza, iako po stopama nižim od impresivnog rasta zabilježenog u prvom tromjesečju 2015., i tekućem računu platne bilance u suficitu ili blizu nule. Vanjski izvori financiranja su dostupni u izobilju, što podupire valute i percepcije kreditnog rejtinga.

S obzirom na njihovu nisku izravnu izloženost Kini i koristi koje su izvukle iz pada cijena energenata i sirovina, na zemlje regije EU-SIE sve se više gleda kao na sigurno utočište među tržištima u nastajanju, kaže Lubomir Mitov, Unicreditov glavni ekonomist za srednju i istočnu Europu.

Što se tiče ostalih zemalja u regiji, Turska je propustila iskoristiti pozitivne trendove u EU, niže cijene nafte i globalni višak likvidnosti.

Rusija je veliki gubitnik preokreta u ciklusu za energente i sirovine. Budući da na naftu i prirodni plin otpada 75% njenih primitaka od izvoza i gotovo polovica vladinih prihoda, novi pad cijena nafte od srpnja zadao je težak udarac već oslabljenoj ruskoj ekonomiji, čiji pristup tržištima otežavaju još uvijek prisutne sankcije.  U Ukrajini, koja je pogođena nezapamćenom financijskom  i geopolitičkom krizom, čini se da je ekonomija u prvom tromjesečju 2015. dotaknula dno ciklusa.  Realni BDP, industrijska proizvodnja i promet u maloprodaji tijekom ljeta su se stabilizirali ili zabilježili uvjetan rast, iako s vrlo niske početne točke.

Oporavak u eurozoni pomogao je i Hrvatskoj i Srbiji da se izvuku iz recesije, no obje zemlje će ove godine zabilježiti slab rast niži od 1%, što je djelomično posljedica znatno nižeg udjela robnog izvoza nego što je to slučaj u regiji EU-SIE koji je ograničio pozitivne učinke oporavka u Europi. Za razliku od regije EU-SIE, domaća potražnja u ovim zemljama tek se treba oporaviti, a oporavak ograničavaju znatne i rastuće makroekonomske ravnoteže koje utječu na samopouzdanje i ograničavaju reakciju ekonomske politike.

Prognoza: Kretanje u različitim smjerovima
Dosadašnji razvoj situacije ukazuje na sve različitiju prognozu za podregije srednje i istočne Europe. Naše kratkoročne projekcije temelje se na pretpostavkama o daljnjem blagom ubrzanju rasta u eurozoni i Sjedinjenim državama, stabilizaciji cijena energenata i sirovina u 2016. s blagim potencijalom rasta, postupnom usporavanju rasta (soft landing) u Kini i postupnom dizanju Fedovih kamatnih stopa. Očekuje se da će Europska središnja banka nastaviti sa svojim programom kvantitativnog popuštanja kao što je prvobitno planirano.

Kako objašnjava Lubomir Mitov, uz ove pretpostavke globalna kulisa trebala bi biti pozitivna za zemlje srednje i istočne Europe. Međutim, među prognozama za različite podregije postoje goleme razlike, što je posljedica raznih makroekonomskih ranjivosti, europskih integracija, politika i napretka reformi. Sudeći po ovim kriterijima, regija EU-SIE je u najboljem položaju da se okoristi povoljnim globalnim okruženjem.
U ovoj regiji sljedeće godine bi se trebao nastaviti snažan rast koji bi trebao i opet nadići razinu potencijalnog rasta. Blago usporavanje može se očekivati u zemljama koje su se najviše oslanjale na EU fondove u svojim ulaganjima, jer će povlačenje sredstava iz ovih fondova pasti na prijelazu između dva proračunska razdoblja EU svugdje osim u Poljskoj. Međutim, usporavanje ulaganja financiranih iz EU fondova trebalo bi najvećim dijelom nadomjestiti jačanje potražnje, jer će veća konkurencija na tržištu rada za posljedicu imati jači rast plaća. Uz dobro uravnotežen rast, vanjske pozicije trebale bi ostati stabilne. S obzirom na prevagu tokova vezanih uz izravna strana ulaganja i jake temelje, smatramo da vanjskom financiranju prijete slabi ili nikakvi rizici.

Glavni zaključak je da se unatoč heterogenosti regije srednje i istočne Europe čini da je ova regija bolje pozicionirana za nošenje s potencijalnim izazovima od većine drugih velikih tržišta u nastajanju.

UniCredit
UniCredit je jedna od vodećih europskih komercijalnih banaka koja djeluje u 17 zemalja. Naša mreža obuhvaća 50 tržišta, više od 7100 poslovnica i više od 127 tisuća zaposlenika  (30. lipnja 2015.).
U srednjoj i istočnoj Europi Grupa ima razgranatu mrežu banaka s gotovo 2400 poslovnica (3400 uključujući Tursku).
UniCredit posluje u Austriji, Azerbajdžanu, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Hrvatskoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini.

Više informacija dostupno je na www.unicreditgroup.eu/en

Upiti: UniCreditov međunarodni odjel za odnose s medijima
Tiemon Kiesenhofer, Tel.: +43 (0) 50505 56036
Email: tiemon.kiesenhofer@unicreditgroup.at