Istra je spremna za novi model razvoja zaključak je prvog poslovnog skupu Croatia Business Open Umag, održanog pod nazivom ”Razvoj turističkog proizvoda Istre: EU perspektiva i izazovi” u hotelu Melia Coral Umag u organizaciji Istarske županije i Zagrebačke banke. Istra treba razviti kvalitetniji turistički proizvod od tipičnog mediteranskog odmorišno/kupališnog turizma.
Istra je spremna za novi model razvoja zaključak je prvog poslovnog skupu Croatia Business Open Umag koji se u petak pod nazivom Razvoj turističkog proizvoda Istre: EU perspektiva i izazovi održao u hotelu Melia Coral Umag u organizaciji Istarske županije i Zagrebačke banke.
Istra je i mediteranska i srednjoeuropska regija i može razviti kvalitetniji turistički proizvod od tipičnog mediteranskog odmorišno/kupališnog turizma; uz snažnu koordinaciju javnog i privatnog sektora nužno je definirati plan koji bi jasno definirao cilj za sljedeće četiri godine i kako ga ostavriti, bili su glavni s naglasci okruglog stola.
Jakovčić: Treba nam 10 golf igrališta
Sudionike okupljanja i uvažene goste, među kojima su bili najbrojniji istarski i hrvatski turistički djelatnici i gospodarstvenici, pozdravio je Ivan Jakovčić, župan Istarske županije navevši kako je suradnja javnog i privatnog sektora u posljednjih desetak godina repozicionirala Istru na destinaciju između 3 i 4 zvjezdice, ali da do 2020. Istra mora biti između 4 i 5 zvjezdica i postati nabolja turistička regija na Mediteranu. Model istarskog turizma, rekao je Jakovčić, vodi prema zdravom životu, ulaganju u okoliš, poljoprivredu, a za to su nam potrebna velika privatna i strana ulaganja u postojeće i nove kapacitete. Treba nam 10 golf igrališta, javno privatno partnersto, a Brijuni rivijera će promijeniti komplentnu sliku Istre, rekao je Jakovčić naglasivši i ulogu strukturnih fondova EU kojima će se finacirati potrebna turistička infrastruktura.
Ponosan sam na Istru kao regiju koja zna što hoće i racionalno ulaže u svoj razvoj i pozdravljam sjajnu inicijativu organizatora da raspravlja o tako važnoj temi, rekao je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatskem otvarajići poslovni skup.
Neiskorišteni kapaciteti i nedostatak investicija za velike važne projekte, te kratka turostički sezona, najveći su nedostaci hrvatskog turizma no ulazak u EU nova je prilika za domaće gospodarstvenika. A vidim da su se najjači od njih okupili ovdje u Umagu na okruglom stolu i da Istra može biti model uspjeha, da znamo kako hoćemo i da možemo to postići, rekao je Josipović.
Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, rekao je da će hrvatski turizam profitirati ulaskom u EU, pri čemu će najveći izazov biti povećanje konkurentnosti . U tom će pomoći europski strukturni fondovi, ali Hrvatska dalje mora raditi na smanjenju korupcije i birokracije, dodao je Vandoren.
Turistički proizvod ne nastaje spontano, već planski
U prvom dijelu skupa svoje su prezentacije održali gosti iz Irske i Turske koji su predstavili najbolje primjere iz svjetske prakse upravljanja turističkim destinacijama, s ciljem podizanja vrijednosti i produženja sezone. Njihova izlaganja pokazala su da turizam nije proizvod koji nastaje spontano već planski, te da upravljanje destinacijom znači i promjenu mentalnog sklopa ljudi i cijela zajednice.
Peter Mac Nulty, direktor Tourism Development Internationala iz Irske, u svom izlaganju Razvoj turističkog proizvoda - Osnove i koraci objasnio je koji su osnovni koraci u razvoju turističkog proizvoda. Pri tom je važno postaviti 4 pitanja: gdje smo i s kim se uspoređujemo, kuda želimo ići, kako tano stići i kako biti u tome prvi. Naveo je nekoliko pozitivnih primjera regija širom svijeta koje su svoju afirmaciju postigle zahvaljujući uspješnom razvoju svog turističkog proizvoda. Australija je dobar primjer organizacije turističkih institucija od minsitarstava, lokalne zajednice, te regionalne suradnja s okolnim zemljama; Norveška je primjer kako prekorgranična suradnja koristi turizmu, , dok je primjer Estonija pokazao kako razvoj klastera podže vrijednost turstičkiog proizvoda.
nanç Atilgan, generalni tajnik Turske hotelijerske federacije TÜROFED u čijem je članstvu dvije tisuće hotela,svojom je prezentacijom pokazao kako u suradnji s vladom i ostalim institucijama, promovira razvoj destinacijskog turizma, ali i riješava sva goruća pitanja - od donošenja novih zakona pa do pisanja objava za medije. Atilgan, izvanredni profesor oji predaje na više turskih sveučilišta, prikazao je i SWOT analizu turskog turističkog proizvoda, kojemu su glavna snaga izvrsno iskustvo i pozicija jednog od prvih osam svjetskih turističkih odredišta, dok su slabosti svođenje na koncept odmora koji nudi samo sunce i more te regionalna koncentracija.
Za novi model potrebna je i politička volja
U drugom dijelu skupa održan je okrugli stol pod naslovom Kakav turizam treba Istri, koje turističke proizvode razvijati i na koji način?na kojemu su sudjelovali predstavnici lokalne i državne uprave, vodeći istarski i hrvatski gospodarstvenici te turistički djelatnici. Uvodničar je bio turistički stručnjak Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga koji je navodeći tranziciju Istre rekao da je Istra je u proteklih 10 godina udvostručila svoj turistički biznis no da još uvijek zaostaje za konkurencijom. Iz toga proizlazi dilema da li će se dalje razvijati na postojećem modelu ili ga treba mijenjati, no daljnja je panel rasprava pokazala da dileme nema: potreban je novi model koji će se temeljiti više na kvaliteti nego na volumenu, no ta to je potrebna i politička volja.
Želimo biti turistička zemlja visokog životnog stila temeljenog na kvaliteti , potvrdio je i promjenu turističkog modela Damir Bajs,ministar turizma Republike Hrvatske i rekao da očekuje novi investicijski val u 2012. godini, dok je Branko Grčić, dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i saborski zastupnik naveo brojčani dokaz da se model mora mijenjti. Turistički je sektor jedini sektor koji svih ovih godina ima neto efekt minus, odnosno ne posluje pozitivno.
Za Andrea Gerondeaua, izvršnog potpredsjednika Melia Hotels Internationala jasno je da teba mijenjati model razvoja turistiškog proizvoda, u prvom redu sezonalost, ali i usvojiti dugoročni plan u kojem se trebaju uključiti svi igrači jer jedino se tako jamči njegova održivost.
Veljko Ostojić, inicijator Master plana Istre, predsjednik Uprave Riviere Poreč i bivši direktor Brijuni Rivijere naveo je podataka da je preko 80% hotela napravljeno prije 1980. te da se duboko treba zamisliti nad tom činjenicom. Za Ostojića je putokaz razvoja jasan: razvijat će se golf, biciklizam i sve vezano uz more : jederenje, ronjenje i sl.
Investitori mi kažu da imamo sjajnu perspektu i prilike u turizmu, a ja s druge strane kao bankar vidim da imamo rubno profitabilne klijente, probleme s manjkom ulaganja, nedovoljno dobrih projekata...objasnio je turistički paradoks Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. Kad padne kiša, turisti pobjegnu iz Istre, pitanje je možemo li s tim biti zadovoljni ili ne, zapitao se Luković. Hrvatska se nalazi pred novim inveticijskim ciklusm, pred novim političkim i geopolitičkim ciklusom, ulaskom u EU rizičnost ulaganja u Hrvatsku će se smanjiti pa Luković smatra da je sada potreban dogovor javnog i privatnog sektora o turizmu u Istri, plan koji bi jasno definirao cilj za sljedeće četiri godine i kako ga ostavriti.
U to treba uključiti i političke stranke i krupne turističe kompanije, ali sve stakeholdere čija će kvalitet života ovisiti o tome da li je plan dobar i ostvariv.
Za promjenu modela potrebna je podrška politike, rekao je Tomislav Popović, predsjednik Uprave Maistre, dok je umaški gradonačelnik Vili Bassanes rekao da bez suradnnje privatnog i javnog sektora nema napretka.
Ivica Matošević, predsjednik udruge Vinistra, rekao da istarske i hrvatske vinare ulaskom u EU očekuje potreba većeg promoviranja domaćih vina te da vina kao turistički proizvod treba pravilno valorizirati.