Konferencija o mogućnostima korištenja EU fondova Zagrebačke banke u Zagrebu okupila brojne domaće i međunarodne financijske stručnjake

Konferencija EU fondovi  Od ideje do realizacije Zagrebačke banke okupila je danas u hotelu Esplanade Zagreb tristotinjak sudionika poduzetnika  klijenata Zagrebačke banke, predstavnika institucija koje sudjeluju u provedbi natječaja, domaće i međunarodne financijske stručnjake te konzultante  s namjerom da se kroz konkretne informacije, savjete i primjere iz prakse predstave mogućnosti korištenja bespovratnih sredstava iz Europske unije i nacionalnih izvora.

Nakon izlaganja predsjednika Uprave Zagrebačke banke Miljenka Živaljića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branka Grčića te voditelja Predstavništva Europske komisije u Republici Hrvatskoj Branka Baričevića, predstavljeni su strukturni i investicijski fondovi koji se za Hrvatsku očekuju do 2020. godine.

Tako je Marko Remenar, član Uprave Zagrebačke banke, istaknuo da iznos od oko 2 milijarde eura dostupan hrvatskim poduzetnicima u sedmogodišnjem razdoblju, ako je usmjeren na kvalitetne projekte, može imati značajan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Iako je prema predviđenim natječajima poduzetnicima namijenjeno 2 milijarde kuna, svakako je i preostalih više od 8 milijardi za njih neizravno iskoristivo  jer će u konačnici oni graditi te infrastrukturne projekte. Uz dodatna sufinanciranja, riječ je o mogućem značajnom utjecaju na hrvatski BDP. No, vremena je malo i svi moramo zajednički surađivati kako bismo u konačnici podigli konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Kroz ovu Konferenciju želimo pozitivnim primjerima poduzetnika potaknuti naše druge klijente da razmišljaju u sličnom smjeru. Dakle, fondovi su prilika za gospodarski razvoj, ali da bi se iskoristili, nužna je kvalitetna priprema u suradnji s bankarima i stručnim savjetnicima. U Zagrebačkoj banci na terenu je 500 ljudi koji su u svakodnevnom kontaktu s poduzetnicima i pomažu u koncipiranju projekata. Naš je posao da potaknemo poduzetnike, ali i javnu upravu i jedinice lokalne samouprave, da iskoriste ono što imamo na raspolaganju. Treba razmišljati i o tome da 'ako ja ne uzmem novac koji mi se nudi, to će učiniti moj konkurent', istaknuo je Remenar.

Na panelu o strukturnim i investicijskim fondovima je govorio i zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondove Europske unije Jakša Puljiz koji je predstavio ključna područja koja će biti financirana iz ESI fondova, operativne programe, alocirane iznose te ciljeve koji se žele postići u pojedinim sektorima gospodarstva. Hrvatska želi potaknuti pametni rast. Iza te krilatice krije se značajno ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije. To su toliko značajna investiranja da proračun nikada nije toliko imao na raspolaganju, a velika većina tog novca završit će u privatnom sektoru. No, nije dovoljno samo nešto ugovoriti i isplatiti. Vrlo je važno kako ćemo to kasnije uživati i koji će biti dugoročni efekt. Upravo je to je element kohezijske politike Europske unije na kojoj se insistira u ovom sedmogodišnjem razdoblju, naglasio je Puljiz.

Da je ulaganje osigurano sredstvima Europske unije značajno pomoglo poslovanju, istaknuo je Nikola Velicki, izvršni direktor tvrtke Rabo, proizvođača voća iz Kneževih vinograda. Ostvarili smo znatnu dodanu vrijednost za naše proizvode koji, upravo zahvaljujući ulaganju, mogu biti konkurentni na tržištu Europske unije. U vrijeme našeg ulaganja banke su bile skeptične oko snage tvrtki za povlačenje sredstava, no Zagrebačka banka nam je izašla ususret i to smo uspjeli ostvariti, rekao je Velicki.

Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede, je istaknula kako se kroz različite programe izravno u poljoprivredu ulaže oko milijardu i 700 milijuna eura. No, to nije cjelovita brojka jer poduzetnici, obrtnici i vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava mogu aplicirati i na sve druge programe. Jednako su važna i ulaganja u razminiranje, velike sustave navodnjavanja, ekološki uzgoj i komasaciju. Sve mjere zajedno daju jednu cjelinu i zaokružuju priču, istaknula je Hajduković.

Kako je upravo Poljska jedna od najuspješnijih članica Unije kad je riječ o povlačenju sredstava iz fondova, nakon toga su predstavljena njihova iskustva. Tomasz Kierkowski, direktor odjela za EU fondove u javne programe Pekao banke, članice UniCredita iz Poljske, je u okviru izlaganja Poljska iskustva u 10 godina članstva u Europskoj uniji objasnio na koji je način ta zemlja u prošloj financijskoj perspektivi privukla gotovo 81 milijardu eura iz fondova EU. Naša zemlja se često ističe kao pozitivan primjer povlačenja sredstava, ali naravno da nije sve teklo idealno kao što sad možda izgleda. Imali smo nižu startnu poziciju  bili smo ispod 50 posto GDP-a prosjeka Europske unije, Poljska i dalje ima veliku nezaposlenost od 11 posto, a otvaranjem tržišta rada Poljsku je napustilo dva milijuna građana. No, u zadnjih 10 godina uspjeli smo znatno podići naš BDP per capita. Izgrađena je ključna infrastruktura, kao što su 11.500 kilometara cesta, od čega je 1.400 kilometara autocesta, obnovljeno je 1.700 kilometara željeznica, napravljeno je 500 pročišćivača voda, otvoreno 1.900 novih laboratorija, ostvareno 3.800 novih inovacija i zaposleno 410.000 ljudi."

Iskustva Poljske i drugih zemalja članica EU pokazuju trend smanjenja dodjele bespovratnih sredstava, a jačaju financijski instrumenti, kao što su mikrokreditiranje, garantne sheme, fondovi rizičnog kapitala i sl. U Zagrebačkoj banci ističu da očekuju isti trend, što znači da će uloge banaka jačati. Također, banka očekuje najveći interes za poljoprivredu, energetiku, turizam i proizvodnju, ali i zdravstvene usluge. Postoji velik broj prijava u natječaju za informacijsko-komunikacijske tehnologije koje pokazuju da potrebe za primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije za poboljšanje poslovnih procesa ima, posebno u sektoru mikro, malih i srednjih poduzetnika kojima je natječaj i namijenjen. Slijede i natječaji za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije, a tu su i oni u proizvodnji i turizmu za koje u Zagrebačkoj banci očekuju da će se sredstva potrošiti i prije kraja financijskog razdoblja. Za proizvodnju je na raspolaganju 1,12 milijardi kuna, a turizam 304 milijuna kuna za sedmogodišnje razdoblje. U svim navedenim natječajima očekuje se najveći interes za kapitalna ulaganja  u infrastrukturu, opremu, strojeve i mehanizaciju, a predviđa se da će s vremenom rasti i interes za potporama u istraživanju, razvoju, obrazovanju i stručnom usavršavanju poduzetnika.

Na konferenciji se govorilo i o faktorima uspjeha u povlačenju sredstava. Daniela Roguljić Novak, članica Uprave Zagrebačke banke, smatra da je informiranost i educiranost potencijalnih prijavitelja jedan od nekoliko bitnih elemenata u korištenju EU fondova. Naša se zemlja budi. Na natječaj za ruralni razvoj prijavljeno je čak 1.250 projekata u vrijednosti 2,5 milijarde kuna. Također, s kolegama iz Poljske ćemo razmatrati mogućnosti primjene našeg know-howa kod njih. No, uvijek postoji prostor za još bolje rezultate. Želim da ovo bude prvi dan kad ćemo najaviti zemljama koje su najbolji primjeri u iskoristivosti EU fondova da prihvaćamo izazov. Ova zemlja ima fantastične resurse i odlične ljude  i zato možemo biti najbolji u iskoristivosti fondova EU, rekla je Roguljić Novak.

Pozitivna iskustva u povlačenju sredstava iz EU fondova istaknuli su Stjepan Vrban iz tvrtke Crv d.o.o. te Darko Zibar iz tvrtke Ravna d.o.o., dok je Vedran Antoljak, član uprave Sense Consultinga, istaknuo da je preko 90 posto prijava njegovih klijenata prošlo na natječajima.

Najaktualnije teme povezane s EU fondovima pokrivaju se u okviru različitih panela u popodnevnim satima. Sudionici, tako, imaju priliku saznati više o mogućnostima financiranja i prijave projekata na području turizma, energetske učinkovitosti, ruralnog razvoja, i to konkretno za različite segmente klijenata, uz praktične savjete o izradi i pripremi projekta za prijavu.

Ova je konferencija, organizirana uz podršku Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj svojevrsni nastavak stručne i financijske podrške koju Zagrebačka banka još od 2007. godine pruža poduzetnicima na temu EU fondova. Poseban tim  EU desk  posvećen je svijetu EU fondova i stoji na raspolaganju svim zainteresiranim klijentima. Tu su i različite radionice i seminari za klijente, a 2013. ponuda je obogaćena uslugom EUfond vodič, razvijenom u suradnji s partnerom Sense Consulting. U okviru ove usluge Banka identificira relevantne natječaje za klijente i o tome ih sustavno informira, procjenjuje prihvatljivost investicije klijenata te osigurava besplatne konzultacije.